GASTRONOMIJA HRVATSKE
Hrvatsku gastronomiju dijelimo najčešće na 6 regija. To su:
- 1.Istra i Kvarner
- 2.Dalmacija i dalmatinska Zagora
- 3.Lika i Gorski Kotar
- 4.Zagorje, Međimurje i Posavina
- 5.Slavonija i Baranja
- 6.Zagreb i njegova okolica
ISTRA I KVARNER
Jela te specijaliteti, karakteristični za ovo područje, baziraju se na plodovima i namirnicama iz mora te jela koja su spremljena po starim istarskim receptima, uz jaku zastupljenost aromatičnih trava i začinskog bilja. Ova površinom relativno velika regija, sastoji se i od mnogo manjih gastronomskih podregija, koje svaka od njih ima karakteristične načine spremanja pojedinih jela.
Pršut, gorbnički sir, sir od tartufa, slane srdele, namazi od bakalara, istarski pešt i salata od mekušaca najkarakterističnija su istarska predjela, koja treba probati. Što se tiče toplih predjela, dominiraju rižoti i tjestenine s plodovima mora, jota, fritaja s tartufima, rigom ili šparogama itd. Riba, škampi te školjke iz Limskog kanala su specijaliteti koji su proslavili gastronomiju ove regije. U unutrašnjosti Istre dominiraju jela kao što su dimljeni ombolo i kobasice s kiselim kupusom, fuži i njoki s gulašom od divljači, zec na padelu ili janjetina pod pekom.
Najpoznatiji deserti su kroštule i fritule, suhe smokve te slastice pripremane od kestena. Kesteni (maruni), šparoge i tartufi su namirnice kojima je ipak posvećeno posebno mjesto u gastronomiji Istre i Kvarnera. Od začina najviše se koriste mažuran, bosiljak, kadulja, matičnjak, majčina dušica, ružmarin i lovor te, uz ribu, obavezno maslinovo ulje.
Najpoznatije sorte vina koje se uzgajaju u ovom kraju su: malvazija istarska, pinot bijeli, chardonnay, pinot sivi, muškat bijeli, muškat žuti, muškat momjanski, muškat ottonel, sauvignon, teran, borgonja, muškat ruža porečki, merlot, cabernet, cabernet sauvignon, pinot crni, hrvatica, žlahtina, syrah, barbera.
DALMACIJA
Glavne karakteristike dalmatinske kuhinje su svježe namirnice, jednostavna priprema s veoma malo začina, izuzev peršina, češnjaka, luka i lovora, bez previše eksperimentiranja s novitetima. Pršut i paški sir, slane srdele i salate od mekušaca ili riblje marinade , uz nezaobilazne masline i maslinovo ulje, predjela su s kojim bi svaki obrok u Dalmaciji trebao započeti. Uz to veoma su poznate i školjke, pogotovo kamenice, koje se uzgajaju u Malostonskom zaljevu.
Nakon predjela slijede riblje juhe, pašte-šute, tripice, frigani gavuni, artičoke itd.
Za glavna jela najčešće se serviraju riba lešo s blitvom i krumpirom, riba na gradelama, brudet od ribe, buzara od školjaka i škampi, gulaš od suhe hobotnice ili od mesnih jela, govedina lešo sa salsom, pašticada, janjetina kuhana s povrćem, meso s roštilja mazano ružmarinom i maslinovim uljem i čuvena otočka janjetina s ražnja.
Od slastica i deserta najčuveniji su dubrovačka rožata, starogradski paprenjak i suhe smokve.
Uz dio Dalmacije oko rijeke Neretve najčuveniji specijaliteti su brodet od jegulja i žaba te buzara od riječnih rakova.
Najpoznatiji vinogradi Dalmacije, te sorte vina se nalaze na poluotoku Pelješcu te otoku Hvaru. Uz bijelu ribu i bijelo meso svakako treba probati postup. Najpoznatija bijela sorta južne Dalmacije je pošip, a srednje je debit. Na otoku Hvaru uzgaja se autohtona sorta bogdanuša. Kao prijelaz dobro je probati rosé. Uz tamno meso i plavu ribu najčešće se pije plavac, merlot i Faros, te vrhunski plavac Mili, dingač i vrhunski Ivan Dolac.
LIKA I GORSKI KOTAR
Šumski plodovi i plodovi gorskih rijeka glavne su karakteristike ove gastro regije. Obrok se najčešće počinje sirom šrkipavcem i dimljenom slaninom ili pršutom od jelena, medvjeda ili vepra, uz uštipke ili domaću pogaču.
Nakon toga mogu se dobiti rezanci s gljivama, janjeća juha sa suhim mesom, suha braveća plećka u kiselom kupusu ili kiseloj repi i kupus s rebarcima i kobasicama. Od glavnih jela najčešće se pripremaju janjetina te odojak s ražnja ili ispod peke, punjena teleća prsa, jela od divljači, pohane žabe, ili pastrva na bilo koji način, najčešće pečena.
Ova gastronomska zona proteže se kroz tri vinogradarsko-vinarske podregije u kojima se uzgajaju sljedeće preporučene sorte vinove loze: graševina, pinot bijeli, pinot sivi, chardonnay, traminac crveni, traminac bijeli, sauvignon, rajnski rizling, silvanac zeleni, rizvanac, semillon, moslavac, muškat ottonel, manzoni bijeli, kraljevina, frankovka, pinot crni, cabernet sauvignon, cabernet franc, zweigelt, portugizac, lovrijenac.
ZAGORJE, MEĐIMURJE, PODRAVINA
Bogata povijest, ispunjena plemićkim zabavama, reflektira se u današnjoj gastronomiji Zagorja. Najčešće su to mesna jela koja zahtijevaju dugotrajnu i kompliciranu pripremu. Od hladnih predjela svakako treba probati meso z lodrice (meso čuvano u začinjenoj masti), sir prge, svježi kravlji sir s crvenom paprikom, domaću šunku i gušću paštetu.
Od toplih predjela čuvena je štruklova juha, zagorska juha od krumpira, šunka pečena u tijestu, te gorički gulaš. Nezaobilazna glavna jela su pečena purica, patka ili guska s mlincima, sušenu pa kuhanu svinjsku koljenicu te sarme, Stubičku pisanicu, punjena teleća prsa, punjenu kokoš, kokoš s domaćim rezancima, samoborski kotlet i kotlovinu, pečenku u mrežici i kao prilog heljdinu kašu, kukuruzne zlevke ili podravski grah.
Također treba ostaviti mjesta i za slastice kao što su štrukle, zagorska bučnica, štrudle s raznim nadjevima, bregova pita i hrvatske palačinke.
Ova gastronomska zona proteže se kroz dvije vinogradarsko-vinarske podregije u kojima se uzgajaju sljedeće preporučene sorte vinove loze: Podregija Zagorje – Međimurje: rajnski rizling, traminac crveni, traminac bijeli, graševina, moslavac, sauvignon, pinot bijeli, pinot sivi, silvanac zeleni, chardonnay, rizvanac, muškat žuti, muškat bijeli, zelenac slatki, veltlinac crveni, kraljevina, muškat ottonel, portugizac crni, pinot crni, frankovka, lovrijenac, zweigelt, gamay bojadiser. Podregija Prigorje – Bilogora: graševina, moslavac, kraljevina, pinot bijeli, pinot sivi, traminac crveni, traminac bijeli, silvanac zeleni, rajnski rizling, chardonnay, sauvignon, muškat bijeli, muškat žuti, veltlinac crveni, plavec žuti, ranfol, rizvanac, manzoni bijeli, škrlet, frankovka, portugizac crni, gamay bojadiser, alicante bouchet, pinot crni, merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc, zweigelt, blauburger, lovrijenac.
SLAVONIJA I BARANJA
Glavne karakteristike slavonske i baranjske kuhinje su obilne porcije i snažno začinjena jela. Za hladno predjelo se obično servira kulen, svježi kravlji sir posut slatkom paprikom i slavonska šunka uz razno kiselo povrće.
Toplo predjelo je čobanac (ljuti jušni gulaš) ili riblji paprikaš s domaćom tjesteninom, te pogačice od sala.
Slijedi raznovrsna ponuda specijaliteta od riječne ribe - šarana, soma, smuđa i kečige ili mesnih specijaliteta: kotlovine, roštilja i odrezaka punjenih slavonskom šunkom, sirom, gljivama, pileći paprikaš, te divljač na razne načine. Kao prilog se često služi sataraš.
Najpoznatiji su deserti orahnjača, makovnjača i savijača od svježeg kravljeg sira.
Uz hladne mesne nareske, jela od ribe i bijela mesa predlažemo suhu graševinu (Zdjelarević, Majetić, Lukačević, Jakobović, Iločki podrumi, Kutjevo, Đakovačka vina,), rajnski rizling (Kutjevo, Iločki podrumi) ili rizling (Đakovačka vina). Uz jela od bijela mesa s umacima preporuča se chardonnay (Zdjelarević, Kutjevo, Iločki podrumi), sauvignon (Zdjelarević) i traminac (Iločki podrumi). Uz jela od tamnog mesa i jela od divljači paše crna, suha frankovka (Iločki podrumi), a uz slatke deserte vino od malina Frambovin (Štefančić). Ova gastronomska zona proteže se kroz dvije vinogradarsko-vinarske podregije u kojima se uzgajaju sljedeće preporučene sorte vinove loze: Podregija Podunavlje: graševina, pinot bijeli, pinot sivi, chardonnay, traminac crveni, traminac bijeli, sauvignon, rajnski rizling, muškat ottonel, moslavac, cabernet sauvignon, cabernet, merlot, frankovka, portugizac, pinot crni, zweigelt, alicante bouchet, gamay. Podregija Slavonija: graševina, pinot bijeli, pinot sivi, chardonnay, sauvignon, traminac crveni, traminac bijeli, silvanac zeleni, rajnski rizling, muškat ottonel, moslavac, zelenac slatki, frankovka crna, pinot crni, merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc, portugizac, syrah.
ZAGREB I OKOLICA
Zagreb je metropola Hrvatske i kao takva osjeća sve povijesne i regionalne utjecaje u svojoj gastronomskoj ponudi te nudi i bogat izbor brojnih stranih kuhinja.
U Zagrebu se u ekskluzivnim objektima mogu probati specijaliteti iz svih hrvatskih regija no ipak zagrebačka gastronomija orijentirana je prema Zagorju.
U Zagrebu su zastupljena vina svih naših vinogorja. Iz obližnjeg vinogorja, za dobar početak preporučamo pjenušac ili viljamovku. Uz jela od bijela mesa i morske specijalitete rajnski rizling, pinot bijeli uz plemenite slatkovodne i morske ribe, graševinu uz hladne nareske, začinjenija i masnija jela od bijelog mesa i slatkovodne ribe, te uz jela s roštilja, chardonnay uz jela od bijelog mesa i specijalitete od rakova i žaba, sauvignon uz jela od bijelog mesa s izražajnijim umacima, te s kuhanom ribom.
Uz jela od tamnog mesa možete probati pinot crni ili osjetiti duh Zagreba u portugizcu. Uz sireve ili za nezaboravan kraj večeri možete kušati neko od arhivskih vina.
